Zemljovid - Kumanovo

Kumanovo je grad koji se nalazi na sjeveru Republike Sjeverne Makedonije, na važnom križanju puteva, između Srbije (sjever), Bugarske (istok) i Grčke (jug).

Grad Kumanovo ima oko 80 000 stanovnika (1996.), i treći je po veličini grad u Sjevernoj Makedoniji. Kumanovo je upravno sjedište Općine Kumanovo (ta teritorijalna podjela odgovara hrvatskom pojmu županija) koja je jedna je od najvećih u Sjevernoj Makedoniji.

U 11. stoljeću, na valu velikih provala nomadskih azijskih plemena na teritorij Bizanta (Istočno rimsko carstvo) kroz ove krajeve provaljuju i Pečenezi, Uzi, i Kumani, po ovim posljednjima je najvjerojatnije Kumanovo i dobilo ime. Kumanovo se kao naselje spominje već 1519. godine, tada je bilo samo selo u tzv - Nagoričkoj nahiji (Otomanski teritorijalni ustroj), koja je pak spadalo u Ćustendilski sandžak. U to doba Kumanovo je kao naselje imalo samo 52 obitelji/kuća s oko 300 stanovnika. Na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Kumanovo je preraslo u grad i postalo administrativni centar - Kumanovske nahije. U XVII st. grad postaje sjedište velike pobune protiv otomanske vlasti za vrijeme Karpoševog ustanka (1689.). Nakon slamanja otpora, otomanske vlasti poduzele su velike represalije nad lokalnim stanovništvom ( pogubljenja, masovna preseljenja ), tako da su i grad i njegova okolica pali u stagnaciju, koja je trajala gotovo čitavo XVIII st. Mnogi stanovnici potražili su utočište u vrlo dalekim krajevima; Vojvodina, Ukrajina, Mađarska, na to podsjećaju toponimi naselja koje su osnovali u doseljenim krajevima.

Razvitak Kumanova, vezan je uz njegovu stočnu tržnicu - Tumbu, koja je inače i bila sinonim za sam grad (nalazila se u centru grada). Nagli razvoj te tržnice počeo je dolaskom željeznice u grad 1888., kada se moglo organizirati i prevoženje veće količine stoke, ili stočnih sirovina; kože, vune. Uz tu tržnicu rastao je i grad. Na početku XX st. pored Kumanova, (23. listopada, 1912.), odigrala se jedna od presudnih bitaka Prvog balkanskog rata - Kumanovska bitka, u kojoj je srbijanska vojska, pod komandom generala Radomira Putnika, odbacila otomanske snage i nakraju ih natjerala u povlačenje. Nakon toga Kumanovo je kao i ostali dio Makedonije dospio pod vlast Srbije.

U toku Prvog svjetskog rata, Kumanovo je bilo pod vlašću Bugarske (1914. – 1918.), a po završetku rata, pod vlašću Kraljevne SHS i Kraljevine Jugoslavije.

Za Drugog svjetskog rata, Kumanovo ponovo dolazi pod vlast Bugarske (1941. – 1944.). Otpor bugarskoj okupaciji u Kumanovu i okolici, počeo je vrlo rano, već 11. listopada 1941. pod vodstvom Hristijana Karpoša. Poslije početnih uspjeha otpora, ustanak je naglo zamro, zbog vrlo odlučnih bugarskih mjera, strijeljanja, uhićenja i prisilnih deportacija u koncentracijske logore (unutar Bugarske), velikog dijela stanovništva. Ustanak se ponovno razbuktao tek 1943. godine.

Po kapitulaciji Bugarske 1944., Kumanovo ulazi u sastav novoosnovane FNRJ, kasnije SFRJ. Od 1992. Kumanovo se nalazi u sastavu neovisne Republike Makedonije.